Želiš da budeš prisutna mama. Da se opustiš, prepustiš igri i uživaš u vremenu sa decom. Ali imaš i svoje ambicije, ciljeve, posao i obaveze od kojih ne želiš da odustaneš. Pitaš se kako bolje organizovati vreme da bi za sve što ti je važno pronašla dovoljno prostora?
I možda ti se čini da je jedini način da sve postigneš taj da radiš brže, spavaš manje ili postaneš još disciplinovanija.
Ali ko neispavan, umoran i preopterećen može da bude razigran? Niko.
Šta ako rešenje nije da radiš više, već da se organizuješ bolje kako bi postizala više, radeći manje?
Upravo to nam omogućavaju dobra organizacija i planiranje: da rasteretimo glavu, upravljamo svojim obavezama i oslobodimo prostor za ono čemu želimo da budemo posvećene.
Organizovanost nije osobina sa kojom se rađamo. To je veština koja se uči. A njen cilj nije da u jedan dan uguramo što više obaveza, već da postižemo ono što nam je važno, uz manje stresa i više prostora za život.
Naravno, nije svaka preopterećenost posledica loše organizacije. Ponekad jednostavno imamo više obaveza nego što realno možemo da postignemo, premalo podrške ili okolnosti na koje ne možemo da utičemo. Dobra organizacija ne može da reši svaki od tih problema, ali nam može pomoći da jasnije sagledamo svoje kapacitete, postavimo prioritete i prepoznamo kada je potrebno da nešto pojednostavimo, odložimo ili potražimo pomoć.

Tri stvari koje dobro organizovane mame rade drugačije
1. Ne donose iznova odluke o svemu što se ponavlja
Razmisli koliko odluka doneseš tokom samo jednog porodičnog jutra.
Kada doručkujemo? Kada se oblačimo? Kada peremo zube? Šta pakujemo za vrtić ili školu? Koliko vremena imamo pre polaska?
A onda uveče sve ispočetka.
Zašto bi o stvarima koje se svakodnevno ponavljaju morala svakog dana ponovo da razmišljaš?
Tu pomažu rutine.
Na primer, ako već znaš šta sve mora da bude završeno pre spavanja – večera, kupanje, pidžama, priprema stvari za sutra, priča i spavanje – nema potrebe da svako veče iznova odlučujete šta je sledeće i kada šta treba raditi.
U našoj kući deca idu na spavanje u devet. Zato večeramo oko sedam, a pravilo za gledanje televizije je jednostavno: mogu da gledaju kada su spremni za spavanje.
Dok nismo imali ovu rutinu, svako veče bilo je niz mučnih rasprava, a ja sam dan završavala iscrpljena.
Kada od onoga što mora da bude završeno formiraš rutinu, deca postepeno uče šta mogu da očekuju, a ti trošiš manje energije na organizovanje istih aktivnosti.
Naravno, biće večeri kada rutina neće funkcionisati onako kako si je zamislila. Ali to ne umanjuje njenu vrednost.
Rutina ne znači da svaki minut mora biti isplaniran. Naprotiv.
Što manje energije trošiš na ono što se stalno ponavlja, više ti ostaje za ono što je zaista važno.
2. Fokusiraju se na ono što trenutno rade
Zamisli mamu koja sedi na podu dnevne sobe i razigrano se igra sa decom.
Dok gradi kulu od kockica, ne pokušava istovremeno da smisli šta će napisati u poslovnom mejlu. Ne proverava svakih pet minuta telefon i ne preslišava se šta je sve zaboravila.
Ne zato što nema obaveza, već zato što zna kada će se njima baviti.
Vreme za pisanje mejla već ima svoje mesto u njenom rasporedu. A kada joj misli ipak odlutaju, podseti sebe: „O tome ću razmišljati kada dođe vreme da se time bavim.“
To ne znači da nikada neće biti ometena ili da će joj pažnja uvek biti savršena. Znači da ne mora svakog trenutka da pokušava da bude i na poslu i kod kuće.
Cilj nije da svemu budeš dostupna sve vreme, već da onome što trenutno radiš možeš zaista da se posvetiš.
Jer nije isto provesti dva sata sa decom dok u glavi završavaš posao i provesti pola sata u igri kojoj si potpuno prisutna. Isto važi i za fokusiran rad.
3. Planiraju da bi rasteretile glavu, a ne da bi je dodatno opteretile
Koliko puta si pokušavala da se setiš kada je detetu zakazan pregled, šta treba kupiti, kome moraš da odgovoriš i šta nikako ne smeš da zaboraviš?
Sve te informacije zauzimaju prostor u tvojoj glavi, čak i kada se njima trenutno ne baviš.
Zato je jedna od najvažnijih uloga planiranja upravo da taj teret prebaciš iz glave u sistem kojem veruješ.
Kalendar pamti datume, termine i podsetnike umesto tebe.
Planiranje obroka smanjuje svakodnevno razmišljanje o tome šta ćete danas jesti.
Unapred dogovorene porodične aktivnosti omogućavaju da se za njih pripremiš bez žurbe u poslednjem trenutku.
Ali planiranje ima i mnogo dublju ulogu.
Ono ti pomaže da sagledaš širu sliku: svoje ciljeve, porodične potrebe, poslovne obaveze i vreme koje imaš na raspolaganju.
Da ne provodiš dane samo reagujući na ono što je hitno, već da unapred odlučiš šta ti je važno.
Plan nije lista zadataka koje moraš slepo da izvršiš. Plan je alat koji ti omogućava da unapred postaviš prioritete i radiš stvari onda kada je za njih najbolje vreme, a ne tek kada postanu hitne.
Upravo zato dobro planiranje donosi više od efikasnosti.
Donosi mir koji dolazi iz saznanja da ne moraš sve da pamtiš, o svemu stalno da razmišljaš i svaku odluku da donosiš u poslednjem trenutku.

A šta kada napraviš plan, ali ne uspevaš da ga se držiš?
Možda sada misliš: „Sve to lepo zvuči, ali ja sam već pokušavala da se bolje organizujem. Pravila sam planove, raspoređivala obaveze, a onda bi nešto neplanirano iskrslo i sve bi se raspalo.“
Taj osećaj mi je dobro poznat.
Godinama sam za sebe govorila da sam „večiti kampanjac“. Teško sam se pokretala dok rok ne postane hitan, stalno gasila požare i pokušavala da sve nadoknadim u poslednjem trenutku. A kada sam postala mama, takav način funkcionisanja postao je gotovo neodrživ.
Znam kako izgleda kada napraviš plan za celu nedelju, a onda se dete razboli, sastanak oduži ili obaveza potraje mnogo duže nego što si očekivala. Do srede već kasniš sa planom, a do petka ga više ni ne otvaraš.
I pomisliš da jednostavno nisi dovoljno disciplinovana ili organizovana.
Ali nije svaki plan koji ne uspe dokaz nedostatka discipline.
Nekada pravimo planove kao da će sve teći idealno, bez prekida i nepredviđenih situacija. Nekada precenimo svoje kapacitete, a nekada su zahtevi koji su pred nama zaista veći od vremena i podrške kojima raspolažemo.
Zato bolje planiranje ne znači da ćeš konačno uspeti da izvršiš baš sve što si zamislila.
Znači da ćeš naučiti da praviš planove koji uzimaju u obzir tvoj stvarni život, ali i da prepoznaš kada je potrebno da promeniš plan, smanjiš očekivanja ili potražiš podršku.
Za početak, rastereti glavu jednom jednostavnom vežbom
Ne moraš odmah da menjaš ceo način organizacije svoje porodice. Za početak, odvoji deset minuta i uradi sledeće:
- Izbaci obaveze iz glave. Zapiši sve što ti se trenutno vrti po mislima: od poslovnih zadataka i kućnih obaveza do stvari koje treba da kupiš, zakažeš ili organizuješ.
- Odredi šta je zaista važno. Pogledaj spisak i zapitaj se: Šta zaista mora da bude završeno ove nedelje? Šta može da sačeka? Šta mogu da pojednostavim, delegiram ili potpuno izbacim?
- Napravi prostor za ono što želiš. Odaberi jednu aktivnost koju želiš da radiš sa decom i pronađi joj mesto u svom rasporedu. To može biti pola sata igre, zajedničko spremanje večere ili odlazak u park. Ne čekaj da završiš sve obaveze da bi za to pronašla vreme.
A možda ćeš već tada primetiti da neke stvari kojima svakodnevno posvećuješ vreme i energiju zapravo nisu toliko važne koliko ti se činilo.
Obaveze kada su u glavi upravljaju tobom, a kada su na papiru, ti upravljaš njima.
Za kraj: cilj nije savršen plan, već život u kojem ima mesta za ono što ti je važno
Ne moraš da biraš između toga da budeš prisutna mama i žena koja ostvaruje svoje ambicije.
Ali ne moraš ni da dokazuješ da možeš sve, svakog dana.
Dobra organizacija ne znači da ćeš uvek imati kontrolu nad svojim vremenom ili da će svaki dan teći po planu. Ona znači da ćeš lakše prepoznati šta je važno, donositi manje nepotrebnih odluka i svesnije koristiti vreme i energiju kojima raspolažeš.
Zato nemoj danas pokušavati da promeniš sve. Izaberi jednu stvar koju možeš da pojednostaviš, jednu odluku koju ne moraš ponovo da donosiš ili jednu aktivnost sa decom kojoj želiš da se zaista posvetiš.
Jer cilj planiranja nije da tvoj život stane u savršen raspored.
Cilj je da u tvom stvarnom životu bude više prostora za ono što ti je važno.
Ako si već pokušavala da planiraš, ali od svojih planova često odustaješ posle nekoliko dana, možda će ti koristiti da bolje razumeš zašto se to dešava.
Kroz rad sa ženama koje žele da se bolje organizuju primetila sam nekoliko obrazaca koji se često ponavljaju. Zato sam napravila besplatan test „Gde ti plan puca?“.
Kroz sedam jednostavnih pitanja, za manje od tri minuta, možeš da prepoznaš koji od četiri česta obrasca najviše odgovara tvom načinu planiranja.
Na imejl će ti stići rezultat, detaljno objašnjenje i konkretan prvi korak koji možeš da primeniš.
Test nije psihološka procena ni dijagnoza, već edukativni alat koji ti pomaže da bolje razumeš sopstvene navike planiranja.
Važna napomena: Za dobijanje rezultata potrebno je da ostaviš svoju imejl adresu. Nakon toga možeš dobijati i dodatne edukativne sadržaje i informacije o mom online programu „Produktivnost bez sagorevanja“.
Uradi besplatan test „Gde ti plan puca?“
O autorki
Isidora Đokić bavi se kognitivno-bihejvioralnim koučingom, sa fokusom na organizaciju, produktivnost i promenu obrazaca razmišljanja i ponašanja. Kroz svoj rad pomaže ambicioznim mamama da razviju veštinu planiranja prilagođenu stvarnom životu, kako bi ostvarivale svoje ciljeve uz manje stresa i više prostora za porodicu.
Instagram: @dora.djokic
Pronašli ste vreme za zajedničku igru? Evo nekoliko ideja!
Kvalitetno vreme sa decom ne mora da podrazumeva komplikovane pripreme ni skupe aktivnosti. Ponekad su dovoljni šetnja, malo mašte i radoznalost da običan dan pretvorimo u zajedničku avanturu.
Kako objasniti detetu prirodne pojave? Priča o listu i jesenji eksperimenti
Otkrijte kako jedno dečje pitanje o opadanju lišća može da postane početak zanimljivog porodičnog istraživanja, uz priču, eksperimente i besplatnu slagalicu.
Iskoristite jesenje plodove da podstaknete dečju maštu i kreativnost
Pogledajte kako smo od šišarki, kestenova, žireva i lišća napravili šumsku kućicu i njene stanovnike, uz praktična uputstva za zajedničko stvaranje.
10 pitanja za razvoj kreativnog mišljenja kod predškolaca
Podstaknite dečju maštu i razmišljanje kroz zanimljiva pitanja koja možete postavljati tokom šetnje, igre ili svakodnevnog razgovora.
Hvala vam što ste deo naše zajednice! ❤️
Ljubav se piše MAMA




[…] Dobra organizacija svakodnevnih aktivnosti može koristiti celoj porodici. Dok deci pomažemo da postepeno razvijaju samostalnost i usvajaju rutine, važno je da i sami pronađemo način da uskladimo obaveze i vreme koje želimo da provedemo sa njima. O tome kako bolje organizovati vreme i pronaći više prostora za zajedničku igru pročitajte u tekstu Isidore Đokić „Kako da bolje organizuješ vreme i pronađeš više prostora za igru sa decom? […]